Planiranje9 min čitanja
Raspored djelatnika na više lokacija: vodič
Kad firma radi na deset lokacija s osam ljudi, raspored više nije tablica nego svakodnevna odluka: tko ide kamo, kojim redom i što se događa kad u 10 sati stigne hitan poziv. Ovo je praktični vodič za dispečere i voditelje, sa zakonskim okvirom koji raspored mora poštovati.
Raspored djelatnika na jednoj lokaciji je stvar smjena. Raspored na više lokacija je stvar logistike: svaki nalog ima svoje mjesto, trajanje, potrebnu vještinu i klijenta koji čeka u nekom vremenskom prozoru, a između naloga je vožnja koju nitko ne naplaćuje, ali svi plaćaju. Dobar raspored zato ne odgovara samo na pitanje tko radi danas, nego i tko radi što, gdje, kojim redom i s kolikom rezervom.
Vodič prolazi kroz šest pitanja koja dispečer rješava svaki tjedan i svaki dan, a počinje od pravila koja nisu stvar procjene: što Zakon o radu traži od rasporeda radnog vremena.
Zakonski okvir: što Zakon o radu traži od rasporeda
Zakon o radu u članku 60.a definira raspored radnog vremena kao raspored kojim se utvrđuju dani i sati u kojima rad počinje i završava. Raspored se utvrđuje propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom s radničkim vijećem, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ako nije utvrđen ni na jedan od tih načina, o njemu odlučuje poslodavac pisanom odlukom. Za planiranje je najvažniji stavak 5.: poslodavac mora najmanje tjedan dana unaprijed obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili o promjeni rasporeda.
Iznimka postoji za prijeku potrebu, odnosno okolnosti koje poslodavac nije mogao predvidjeti ni izbjeći, a koje promjenu rasporeda čine nužnom. Tada je poslodavac dužan obavijestiti radnika u razumnom roku, do početka obavljanja posla (čl. 60.a st. 6. i 7.). Hitan kvar kod klijenta može biti takva okolnost; loše isplaniran tjedan nije.
| Pravilo | Članak | Što znači za raspored |
|---|---|---|
| Obavijest o rasporedu ili promjeni najmanje tjedan dana unaprijed | 60.a st. 5. | Tjedni raspored radnog vremena mora biti gotov i priopćen radniku na vrijeme |
| Prijeka potreba: obavijest u razumnom roku, do početka posla | 60.a st. 6. i 7. | Hitne izmjene su iznimka, ne način rada |
| Puno radno vrijeme najviše 40 sati tjedno | 61. | Gornja granica redovnog kapaciteta po djelatniku |
| Prekovremeni rad na pisani zahtjev; ukupno najviše 50 sati tjedno, 180 sati godišnje (do 250 uz kolektivni ugovor) | 65. | Produljeni dan na udaljenoj lokaciji ima granicu i traži pisani trag |
| Stanka od najmanje 30 minuta za rad od najmanje šest sati dnevno; ubraja se u radno vrijeme | 73. | Stanka se planira u dan, ne „ako stigne” |
| Dnevni odmor najmanje 12 sati neprekidno u 24 sata | 74. | Kasni povratak s terena pomiče sutrašnji početak |
| Tjedni odmor najmanje 24 sata neprekidno, uz koji se pribraja dnevni odmor; koristi se u pravilu nedjeljom te danom prije ili poslije | 75. | Subotnji hitni nalog utječe na odmor iduće nedjelje |
| Noćni rad je rad između 22 i 6 sati | 69. | Intervencije u to vrijeme posebno se označavaju |
Dvije odredbe vrijede posebno za rad na više mjesta. Ako zbog prirode posla ne postoji stalno mjesto rada, ugovor o radu mora sadržavati podatak o različitim mjestima na kojima se rad obavlja ili bi se mogao obavljati (čl. 15. st. 1.). A radno vrijeme je, prema članku 60., vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove ili je raspoloživ prema uputama poslodavca, na mjestu rada ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Vožnja između klijenata po nalogu poslodavca zato se planira kao dio radnog dana, a ne kao prazan hod između dva „prava” posla.
1. Kapacitet: koliko sati stvarno imate
Najčešća greška u planiranju je računanje kapaciteta kao broj ljudi puta osam sati. Djelatnik na terenu nema osam sati za naloge. Od radnog dana treba oduzeti stanku, vožnju između lokacija, odlazak po materijal, pisanje izvještaja i vrijeme koje se ne može predvidjeti, poput čekanja na klijenta.
Ilustrativni primjer (izmišljene brojke): radni dan od 8 sati, stanka 30 minuta, prosječno sat i pol vožnje između četiri lokacije i 30 minuta za skladište i papirologiju. Za rad kod klijenata ostaje 5 sati i 30 minuta. Ako dispečer planira 8 sati naloga, dan je unaprijed izgubljen, a razlika se pojavljuje kao prekovremeni rad, nezadovoljan klijent ili nalog prebačen na sutra.
- Kapacitet planirajte po djelatniku, ne po timu: godišnji odmori, bolovanja i edukacije smanjuju ga pojedinačno.
- Za svaku vrstu naloga vodite realno trajanje iz prošlih naloga, ne iz ponude. Planirano i stvarno trajanje razlikuju se, i ta razlika je najvrjedniji podatak za planiranje.
- Ostavite slobodan dio dana kao rezervu. Koliki, ovisi o tome koliko hitnih poziva u prosjeku stiže; vlastiti podaci iz zatvorenih naloga daju taj broj.
2. Vještine, ovlaštenja i oprema
Nisu svi djelatnici zamjenjivi. Jedan ima ovlaštenje za plinske instalacije, drugi zna određeni tip uređaja, treći ima vozilo s dizalicom. Raspored koji to ne zna radi greške koje se otkriju tek na lokaciji: pogrešan čovjek, pogrešan alat, drugi dolazak.
- Vodite jednostavnu matricu vještina: djelatnik u retku, vrsta posla ili uređaja u stupcu, oznaka zna i ovlašten.
- Ovlaštenja i certifikati imaju rok važenja. Upišite ga, inače ćete jednog dana poslati čovjeka s isteklim ovlaštenjem.
- Nalog neka nosi potrebnu vještinu i opremu, pa dispečer pri dodjeli vidi tko uopće dolazi u obzir.
- Planirajte zamjenu za svaku rijetku vještinu. Ako samo jedna osoba zna nešto, njezin godišnji odmor je rupa u rasporedu.
3. Udaljenosti i redoslijed obilazaka
Kad su lokacije raštrkane, redoslijed obilazaka odlučuje o tome koliko je dana potrošeno u vozilu. Nekoliko pravila daje većinu koristi bez posebnih alata:
- Podijelite područje u zone (npr. dijelove grada ili regije) i dodijelite djelatnika zoni za taj dan, umjesto da isti čovjek kruži cijelim područjem.
- Unutar zone složite naloge tako da se ne vraćate istim putem: od najudaljenije točke prema bazi ili obrnuto.
- Poštujte vremenske prozore klijenata. Klijent koji je dostupan samo ujutro ide prvi, čak i ako nije najbliži.
- Dugi nalog stavite na početak dana, kratke na kraj. Ako dugi potraje, kratki se lakše prebace na kolegu ili sutra.
- Odlučite odakle djelatnik kreće: iz skladišta ili od kuće. To mijenja i redoslijed i način na koji se početak radnog vremena bilježi.
- Za udaljene lokacije planirajte cijeli dan ili više dana na istom području. Odlazak na 30 minuta posla dva sata daleko rijetko se isplati bez grupiranja.
Kad posao traži put na udaljenu lokaciju, uz radni nalog nastaje i putni nalog s dnevnicama i troškovima puta. Kako ta dva dokumenta voditi usklađeno, opisali smo u zasebnom članku o razlici radnog i putnog naloga.
4. Tjedni i dnevni raspored
Korisno je razlikovati dva rasporeda. Tjedni raspored određuje dane i sate rada svakog djelatnika; to je raspored radnog vremena iz članka 60.a, o kojem radnik mora biti obaviješten najmanje tjedan dana unaprijed. Dnevni raspored određuje koji nalozi se rade unutar tih sati i kojim redom. On se mijenja češće, ali dok ostaje u okviru priopćenih dana i sati, ne mijenja raspored radnog vremena.
| Tjedni raspored | Dnevni raspored | |
|---|---|---|
| Što određuje | Dane i sate rada po djelatniku, dežurstva, odsutnosti | Naloge po djelatniku, redoslijed, vremenske prozore |
| Kada nastaje | Najkasnije tjedan dana unaprijed | Dan prije, s dopunama tijekom dana |
| Tko ga radi | Voditelj, uz provjeru kapaciteta i odmora | Dispečer |
| Kako se priopćava | Pisano, radniku na znanje | Nalozi na mobitelu ili ispis za sutra |
| Što ga mijenja | Prijeka potreba ili nova obavijest u roku | Hitni nalozi, otkazivanja, produljeni poslovi |
Praktično pravilo: tjedni raspored zaključite četvrtkom ili petkom za tjedan nakon idućeg, pa je rok od tjedan dana sigurno ispunjen. Dnevni raspored zaključite popodne za sutra, s tim da prva dva ili tri naloga svakog djelatnika budu čvrsta, a ostatak dana fleksibilan.
5. Hitni nalozi i rezerve
Hitni nalog je normalan dio terenskog posla, ne iznimka. Pitanje nije hoće li stići, nego tko ga preuzima i što ispada iz rasporeda. Pravila koja pomažu:
- Odredite unaprijed tko je dežuran za hitne naloge taj dan i taj djelatnik neka ima lakši raspored.
- Definirajte što je hitno. Kvar koji zaustavlja klijentovu proizvodnju jest, zamjena žarulje nije. Bez definicije svaki klijent je hitan.
- Kad hitni nalog uđe, dispečer odmah odlučuje koji redovni nalog se pomiče i javlja to klijentu, ne tek kad djelatnik zakasni.
- Ako hitni nalog produljuje dan preko punog radnog vremena, to je prekovremeni rad: traži pisani zahtjev ili pisanu potvrdu usmenog zahtjeva u roku od sedam dana (čl. 65. st. 1. i 2.).
- Pripravnost izvan radnog vremena nije radno vrijeme, ali vrijeme i naknada pripravnosti uređuju se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom, a vrijeme provedeno u radu po pozivu smatra se radnim vremenom (čl. 60. st. 2. do 4.).
6. Komunikacija s terenom
Raspored vrijedi onoliko koliko je djelatnik na terenu zna i koliko ured zna što se na terenu stvarno događa. Telefonski pozivi i poruke u grupi rade dok je ljudi malo; s više lokacija i više djelatnika informacije se gube.
- Svaki djelatnik zna svoj sutrašnji dan prije nego što ode s posla: lokacije, redoslijed, kontakt klijenta, potreban materijal.
- Promjene tijekom dana idu jednim kanalom, uz potvrdu da ih je djelatnik vidio.
- Ured vidi status naloga bez zvanja: započet, završen, problem na lokaciji.
- Djelatnik javlja odstupanje čim nastane (dulji posao, nedostaje dio), kako bi dispečer na vrijeme preslagao ostatak dana.
Veza s evidencijom radnog vremena
Raspored je plan, evidencija radnog vremena je ono što se stvarno dogodilo. Zakon traži oboje: raspored priopćen unaprijed i evidenciju sati koja pokazuje početak i kraj rada, terenske sate, prekovremeni i noćni rad. Kad se plan i stvarnost razlikuju, a uvijek se razlikuju, razlika mora biti vidljiva, jer iz nje se uči planirati. Što točno evidencija mora sadržavati, u kojem roku se unosi i koliko se čuva, opisali smo u članku o evidenciji radnih sati na terenu.
Česte greške u planiranju
- Kapacitet se računa bez vožnje i stanke, pa je svaki dan prenatrpan.
- Tjedni raspored se priopćava u petak za ponedjeljak, a zakon traži najmanje tjedan dana unaprijed.
- Hitni nalozi se ubacuju bez odluke što ispada, pa kasne svi klijenti tog dana, ne samo jedan.
- Isti djelatnik dobiva sve teške ili udaljene naloge jer je pouzdan, dok ne ode.
- Raspored postoji u glavi jednog dispečera; kad je on odsutan, nitko ne zna tko je gdje.
- Plan se ne uspoređuje sa stvarnim trajanjem naloga, pa se iste greške ponavljaju svaki tjedan.
Kako pomaže aplikacija za radne naloge
Načela iz ovog vodiča mogu se provoditi i u tablici, dok je lokacija i ljudi malo. S rastom posla pomaže kad su raspored, nalozi i sati na jednom mjestu. U aplikaciji In Rebusa rad se planira po djelatniku, nalozi stižu terenskim djelatnicima u mobilnu aplikaciju, a oni na nalogu bilježe početak i kraj rada. Ured tako vidi plan i stvarno izvršenje usporedo, a sati iz naloga ulaze u evidenciju sati.
Radni nalozi su povezani s fakturama, pa se završen posao ne gubi između terena i računa. Sustav radi uz bilo koji ERP koji već koristite. Odluke o redoslijedu, zonama i rezervama i dalje donosi dispečer; aplikacija mu daje točne podatke na kojima ih donosi.
Želite vidjeti kako izgleda planiranje rada po djelatniku s nalozima na mobitelu terenskih djelatnika? Zatražite ponudu, javlja vam se konzultant In Rebusa.
Zatraži ponuduČesta pitanja
01Koliko unaprijed radnik mora znati svoj raspored radnog vremena?
Prema članku 60.a stavku 5. Zakona o radu poslodavac mora radnika obavijestiti o rasporedu ili njegovoj promjeni najmanje tjedan dana unaprijed. Iznimno, kod prijeke potrebe obavijest se daje u razumnom roku, do početka obavljanja posla.
02Je li vožnja između dvije lokacije radno vrijeme?
Radno vrijeme je prema članku 60. Zakona o radu vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove ili je raspoloživ prema uputama poslodavca, na mjestu rada ili drugom mjestu koje poslodavac odredi. Vožnja između klijenata po nalogu poslodavca zato se planira i evidentira kao dio radnog dana.
03Smije li dispečer tijekom dana promijeniti redoslijed naloga?
Zakon o radu uređuje raspored radnog vremena, odnosno dane i sate rada, a o redoslijedu naloga unutar tih sati ne govori. Ako se mijenjaju sami dani ili sati rada, vrijede pravila o obavijesti iz članka 60.a.
04Koliko odmora mora imati terenski djelatnik nakon kasne intervencije?
Najmanje 12 sati neprekidnog dnevnog odmora u svakom razdoblju od 24 sata (čl. 74. Zakona o radu). Uz to pripada mu stanka od najmanje 30 minuta za rad od najmanje šest sati dnevno (čl. 73.) i tjedni odmor od najmanje 24 sata neprekidno (čl. 75.).
Izvori
Srodni članci
Članci su radna verzija (listopad 2026.); pravne i porezne tvrdnje provjerite u navedenim izvorima.