Preskoči na sadržaj
Radni nalozi

Evidencija radnih sati na terenu: zakon, praksa, aplikacija

Terenski djelatnik radi tamo gdje ured ne vidi. Zakon ipak traži da svaki njegov sat bude zapisan, a vlasnik firme treba te iste sate za račun klijentu i za obračun plaće. Evo kako to spojiti u jedan zapis.

Kad serviser u 7:40 kreće iz skladišta prema prvom klijentu, njegov radni dan već teče. Do 16 sati obići će tri lokacije, dva puta voziti između njih, čekati na recepciji hotela i pola sata pisati izvještaj. Pitanje koje muči svaku servisnu, instalatersku i građevinsku firmu glasi: tko je i gdje zapisao tih osam i pol sati, i vrijedi li taj zapis pred inspektorom, pred klijentom i pred računovođom?

U ovom članku prolazimo što propisi traže, kako to u praksi izgleda na terenu, kako se sati iz radnog naloga pretvaraju u plaću i račun te koje greške najčešće vidimo. Na kraju pokazujemo kako aplikacija za radne naloge rješava problem tako da se sati upisuju jednom, na mjestu gdje nastaju.

Što traži Zakon o radu

Zakon o radu u članku 5. obvezuje poslodavca da vodi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a ta evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. Na zahtjev inspektora rada poslodavac je dužan podatke dostaviti. Detaljni sadržaj i način vođenja propisuje ministar pravilnikom, pa je pravilnik mjesto gdje stoje konkretna pravila.

Za terenski rad važne su i odredbe o radnom vremenu koje se bez točne evidencije ne mogu dokazati. Prekovremeni rad uređuje članak 65.: radnik na pisani zahtjev poslodavca radi duže od punog radnog vremena, ukupno radno vrijeme ne smije prijeći 50 sati tjedno, a prekovremeni rad ne smije biti dulji od 180 sati godišnje, osim ako kolektivnim ugovorom nije dopušteno do 250 sati. Ako je zbog prijeke potrebe zahtjev dan usmeno, poslodavac ga mora pisano potvrditi u roku od sedam dana. Odmore uređuju članci 73. do 75.: stanka od najmanje 30 minuta za rad od najmanje šest sati dnevno, najmanje 12 sati neprekidnog dnevnog odmora i najmanje 24 sata tjednog odmora.

Nevođenje evidencije o radnicima i radnom vremenu na propisani način prekršaj je poslodavca iz članka 229. Zakona o radu. Iznos kazne nije bit ovog članka; bit je da se bez zapisa sati ne može dokazati ništa od navedenog: ni da je prekovremeni rad bio u granicama, ni da je serviser imao odmor između dva dana na terenu.

Što traži Pravilnik NN 55/2024

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca objavljen je u Narodnim novinama 55/2024 i primjenjuje se od 1. listopada 2024. Zamijenio je pravilnik iz 2017. i uskladio evidencije s Općom uredbom o zaštiti podataka te s izmjenama Zakona o radu o radu na daljinu i na izdvojenom mjestu rada. Za terenske firme bitne su tri skupine odredbi.

Sadržaj evidencije o radnom vremenu (čl. 13.)

  • ime i prezime radnika i datum u mjesecu
  • početak i završetak rada
  • vrijeme i sati zastoja ili prekida rada do kojih je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran
  • ukupno dnevno radno vrijeme
  • sati terenskog rada i sati pripravnosti
  • vrijeme nenazočnosti na radu: odmori, blagdani, bolovanje, dopusti, štrajk i slično
  • posebni podaci o radnom vremenu kad ih radnik ostvari: noćni rad, prekovremeni rad, smjenski rad, rad nedjeljom i blagdanom i drugi oblici rada za koje propis ili ugovor veže posebna prava

Dakle, za terenskog djelatnika nije dovoljno zapisati „bio na terenu”. Evidencija mora znati kad je počeo, kad je završio, koliko je od toga bilo terenskog rada i je li dio tih sati prekovremen, noćni ili nedjeljni.

Rok unosa i oblik (čl. 15. i čl. 2.)

Podatke o radnom vremenu poslodavac unosi najkasnije sedmog dana od dana za koji se popunjavaju. Evidencija se vodi pisano, a to može biti u papirnatom ili elektroničkom obliku. Papir je dakle i dalje dopušten, ali sedmodnevni rok u praksi znači da se tjedna hrpa radnih naloga iz vozila mora prepisati u evidenciju prije nego što počne novi tjedan.

Čuvanje i udaljeni rad (čl. 17. i čl. 18.)

Evidencija se čuva najmanje šest godina od isteka godine u kojoj je nastala, odnosno do pravomoćnog okončanja spora ako ga ima. Radnici koji rade na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu dužni su podatke o svom radnom vremenu poslodavcu dostavljati pravodobno i redovito. Za firmu to znači da mora imati kanal kojim serviser s terena javlja sate, i arhivu u kojoj se ti sati mogu pronaći i za šest godina.

Kako to izgleda na terenu

Terenski dan rijetko je jedan neprekinuti blok rada kod jednog klijenta. Tipičan dan servisera ili montažera sastoji se od više vrsta vremena koje firma treba razlikovati, i to iz tri razloga: zakon ih traži u evidenciji, klijentu se neke naplaćuju a neke ne, a plaća ih tretira različito.

Vrste sati u jednom terenskom danu i gdje završavaju
Vrsta vremenaEvidencija radnog vremenaRadni nalog i računPlaća
Rad kod klijenta (servis, montaža)radno vrijeme, terenski radnaplativi sati na naloguredovni rad
Vožnja između lokacijaradno vrijeme, terenski radovisi o ugovoru: paušal, kilometri ili uključenoredovni rad
Čekanje kod klijenta (nije kriv radnik)zastoj ili prekid radačesto naplativo uz napomenuredovni rad
Pripravnost kod kućesati pripravnostinije na nalogunaknada za pripravnost prema ugovoru
Rad nakon 8 sati, subotom, noćuprekovremeni, noćni, rad nedjeljom/blagdanomponekad viša tarifauvećanja plaće
Pisanje izvještaja, skladišteradno vrijeme u sjedišturežija, nije na naloguredovni rad

Tu je i putni trošak, koji nije sat, ali putuje istim kanalom. Terenski dodatak i dnevnica neoporezivi su do iznosa i pod uvjetima iz Pravilnika o porezu na dohodak (čl. 7.), među ostalim uz uvjet udaljenosti mjesta rada od sjedišta i prebivališta te uz umanjenje ako poslodavac osigura obroke. Iznosi se povremeno mijenjaju, pa ih provjerite na stranicama Porezne uprave prije obračuna. Bitno je da se dodatak veže uz konkretan dan, lokaciju i nalog, jer se u kontroli traži upravo ta veza.

Od sata na nalogu do plaće i JOPPD-a

Isti sat koji serviser upiše na radni nalog putuje u tri smjera. Prvi je račun klijentu: naplativi sati po tipu rada i tarifi, uz materijal i putne troškove. Drugi je evidencija radnog vremena iz Pravilnika: početak, kraj, terenski sati, prekovremeni. Treći je obračun plaće: redovni sati, uvećanja za prekovremeni, noćni i nedjeljni rad, naknada za pripravnost, neoporezivi terenski dodatak.

Na kraju tog lanca stoji JOPPD obrazac, kojim poslodavac Poreznoj upravi prijavljuje isplaćene primitke, porez i doprinose. Podnosi se na dan isplate plaće ili najkasnije sljedeći radni dan, a neoporezivi primici poput terenskog dodatka također se iskazuju u njemu. Ako sati na nalogu, u evidenciji i u obračunu nisu isti, razlika se prije ili kasnije pojavi: u prigovoru radnika, u sporu s klijentom ili u nadzoru.

  1. Djelatnik na terenu bilježi početak i kraj rada te sate po tipu rada na nalogu.
  2. Dispečer ili voditelj potvrđuje nalog; potvrđeni sati postaju stavke računa.
  3. Isti sati pune evidenciju radnog vremena po danu, uključujući terenske i prekovremene.
  4. Na kraju mjeseca evidencija ide u obračun plaće, a plaća u JOPPD.

Najčešće greške

  • Evidencija se popunjava unatrag, na kraju mjeseca, iz sjećanja i poruka. Sedmodnevni rok iz Pravilnika je probijen, a sati su približni.
  • Sati na računu klijentu i sati u evidenciji nisu isti: klijentu je naplaćeno 6 sati, u evidenciji piše 8, ili obrnuto. Oba zapisa ne mogu biti točna.
  • Vožnja i čekanje nestaju. Nisu nikome naplaćeni, a nisu ni u evidenciji, pa radnik na papiru ima 6 sati dana koji je trajao 9.
  • Prekovremeni sati se ne označavaju posebno, pa se ne vidi približava li se tko granici od 180 sati godišnje i je li zahtjev bio pisan.
  • Terenski dodatak se isplaćuje paušalno, bez veze s danom i lokacijom, pa se uvjet udaljenosti ne može dokazati.
  • Papirnati nalozi se izgube ili su nečitki, a evidenciju treba čuvati šest godina.
  • Evidencija se vodi za prosječnog radnika, a ne za svakog pojedinačno; smjenski i noćni rad onda nisu pokriveni.

Kako to rješava aplikacija za radne naloge

Načelo je jednostavno: sat se upisuje jednom, tamo gdje nastaje, i iz tog jednog upisa nastaju sva tri zapisa. Terenski djelatnik u mobilnoj aplikaciji otvara svoj nalog, pokreće rad i na kraju ga zatvara, uz tip rada, napomenu, slike i potpis klijenta. Ured promjenu vidi odmah u planeru, bez čekanja na papir iz vozila.

  • Sati po tipu rada, osobi i klijentu nastaju na nalogu, a nalog je povezan s fakturom, bez prepisivanja.
  • Evidencija radnog vremena puni se iz istih podataka: početak, kraj, terenski sati, zastoji, prekovremeni i noćni rad po danu i radniku.
  • Vožnja, čekanje i pripravnost imaju svoj tip, pa se ne gube i mogu se naplaćivati ili ne, kako ugovor s klijentom kaže.
  • Putni troškovi i terenski dodatak vežu se uz dan, lokaciju i nalog, pa je veza koju porezni propisi traže dokumentirana.
  • Podaci za plaće i JOPPD izlaze iz istih sati; u paketima koji uključuju plaće obračun se radi u istom sustavu.
  • Sve je arhivirano i pretraživo po radniku, nalogu i razdoblju, što pokriva rok čuvanja od šest godina.

Aplikacija ne mijenja propis, ali mijenja trenutak upisa. Umjesto rekonstrukcije na kraju tjedna, evidencija nastaje u trenutku rada, a dispečer vidi dan dok još traje. To je razlika između evidencije koja se vodi zato što se mora i evidencije koja firmi vraća podatak: koliko je sati stvarno otišlo na koji nalog i je li taj nalog bio isplativ.

Želite vidjeti kako sati s terena ulaze u nalog, račun i evidenciju? Zatražite ponudu ili probu, javlja vam se konzultant In Rebusa.

Zatraži ponudu

Kratki sažetak

  • Zakon o radu (čl. 5.) obvezuje poslodavca na evidenciju o radnicima i radnom vremenu; sadržaj propisuje Pravilnik NN 55/2024, u primjeni od 1. 10. 2024.
  • Evidencija mora imati početak i kraj rada, ukupne sate, sate terenskog rada, zastoje, pripravnost, nenazočnost te posebno prekovremeni, noćni i nedjeljni rad.
  • Podaci se unose najkasnije sedmog dana, čuvaju najmanje šest godina, a radnici na izdvojenom mjestu rada dužni su ih redovito dostavljati.
  • Isti sati idu na račun klijentu, u evidenciju i u plaću, pa trebaju nastati jednom, na nalogu.

Česta pitanja

01Smije li se evidencija radnog vremena voditi na papiru?

Da. Pravilnik NN 55/2024 dopušta pisani oblik, papirnati ili elektronički. Uvjet je da sadrži sve propisane podatke, da se unosi najkasnije sedmog dana od dana na koji se odnosi i da se čuva najmanje šest godina.

02Mora li se vožnja između klijenata evidentirati kao radno vrijeme?

Vožnja koju radnik obavlja po nalogu poslodavca, između lokacija unutar radnog dana, dio je radnog vremena i ulazi u evidenciju. Hoće li se i kako naplatiti klijentu, pitanje je ugovora s klijentom, a ne evidencije.

03Koliko prekovremenih sati terenski radnik smije odraditi?

Prema članku 65. Zakona o radu ukupno radno vrijeme ne smije prijeći 50 sati tjedno, a prekovremeni rad 180 sati godišnje, odnosno do 250 sati ako to dopušta kolektivni ugovor. Zahtjev poslodavca mora biti pisan ili pisano potvrđen u sedam dana.

04Je li radni nalog dovoljan kao evidencija radnog vremena?

Sam po sebi nije, jer nalog obično nema sve podatke iz članka 13. Pravilnika (npr. nenazočnost, pripravnost, oznaku noćnog rada). Dobar je izvor podataka za evidenciju ako se sati iz njega automatski prenose u evidenciju po radniku i danu.

05Koliko dugo treba čuvati evidenciju radnog vremena?

Najmanje šest godina od isteka godine u kojoj je nastala, a ako je u tijeku spor, do njegova pravomoćnog okončanja (čl. 18. Pravilnika NN 55/2024).

Izvori

  1. Zakon o radu, pročišćeni tekst (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), zakon.hr
  2. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca, NN 55/2024
  3. Porezna uprava: neoporezivi primici (terenski dodatak, dnevnice), Pravilnik o porezu na dohodak

Srodni članci

Svi članci

Članci su radna verzija (listopad 2026.); pravne i porezne tvrdnje provjerite u navedenim izvorima.