Preskoči na sadržaj
Radni nalozi

Radni nalog i eRačun: od naloga do računa

Od 1. siječnja 2026. obveznici PDV-a u Hrvatskoj račune drugim poduzetnicima izdaju kao eRačune. Za poduzeća koja rade po radnim nalozima to znači jedno: podaci s terena moraju bez prepisivanja završiti u strukturiranom računu. Evo kako to teče, što zakon traži i gdje se najčešće griješi.

Zašto račun treba nastati iz naloga, a ne pored njega

U mnogim uslužnim poduzećima račun i radni nalog žive odvojeno: nalog je papir u kombiju ili redak u Excelu, a račun se radi u knjigovodstvenom programu tako da netko prepiše sate i materijal. Svako prepisivanje je prilika za grešku i dan kašnjenja. Dok je račun bio PDF u e-pošti, greška se ispravljala telefonom. S eRačunom se ispravlja stornom i novim eRačunom, koji se opet fiskalizira i opet ide primatelju na odobrenje.

Zato je logičan smjer obrnut: radni nalog je jedini izvor istine o tome što je isporučeno, a račun je njegov izvod. Stavke računa nastaju iz zatvorenog naloga, s količinama i cijenama koje su već odobrene, a broj naloga ide u referencu računa. Tako knjigovođa ne tumači rukopis, klijent na eRačunu vidi isti opis koji je potpisao na terenu, a vrijeme od izvedbe do računa pada s tjedana na dan.

Pravni okvir 2026.: Fiskalizacija 2.0 ukratko

Okvir daje Zakon o fiskalizaciji (Narodne novine 89/2025), koji je stupio na snagu 1. rujna 2025., a odredbe o eRačunu primjenjuju se od 1. siječnja 2026. Zakon ujedinjuje dvije stvari: fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji (B2C, s JIR-om i QR kodom, sada neovisno o načinu plaćanja) i novu obvezu razmjene eRačuna između poduzetnika (B2B) te prema javnom sektoru (B2G), uz fiskalizaciju podataka iz tih eRačuna. Porezna uprava projekt zove Fiskalizacija 2.0.

eRačun u smislu zakona nije PDF poslan e-poštom. To je račun u strukturiranom elektroničkom obliku, usklađen s europskom normom EN 16931, koji računalo primatelja može automatski obraditi. Razmjenjuje se preko pristupnih točaka: poduzetnik može razviti vlastito rješenje ili, što je redovit slučaj, angažirati informacijskog posrednika, odnosno pravnu ili fizičku osobu s OIB-om koja uslužno izdaje, zaprima i fiskalizira eRačune za druge (čl. 2. t. 14.).

Rokovi prema Zakonu o fiskalizaciji (NN 89/2025, čl. 38., 41. i 80.) i Vodiču Porezne uprave.
TkoPrimanje eRačunaIzdavanje eRačuna
Porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a1. 1. 2026.1. 1. 2026.
Obveznici poreza na dohodak i dobit izvan sustava PDV-a1. 1. 2026.1. 1. 2027.
Tijela javne vlasti, proračunski i izvanproračunski korisnici1. 1. 2026.1. 1. 2027.

Obveza se odnosi na tuzemne transakcije između osoba koje zakon određuje kao izdavatelje i primatelje eRačuna (čl. 38. st. 2.). Transakcija prema krajnjem potrošaču i dalje ide kroz fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji, ne kroz eRačun. Transakcija plaćena gotovinom ili karticom za koju je izdan fiskalizirani račun može biti izuzeta od obveze eRačuna (čl. 39.). Poduzetnici izvan sustava PDV-a imaju pravo na besplatnu aplikaciju MIKROeRAČUN Porezne uprave: u 2026. za primanje i fiskalizaciju, od 2027. i za izdavanje.

Uz samu razmjenu zakon uvodi još dvije obveze koje se tiču toka radnog naloga. Prvo, fiskalizacija eRačuna: izdavatelj fiskalizira eRačun pri izdavanju, a najkasnije pet radnih dana nakon toga; primatelj ga fiskalizira najkasnije pet radnih dana od primitka (čl. 48. st. 3. i 4.). Drugo, eIzvještavanje: primatelj do 20. u mjesecu za prethodni mjesec dostavlja podatke o eRačunima koje je odbio (čl. 52.), a izdavatelj do 20. u mjesecu podatke o eRačunima koji su naplaćeni (čl. 53.). Za neizdavanje ili nezaprimanje eRačuna zakon predviđa novčane kazne za pravne osobe od 3.980 do 66.360 eura (čl. 71.).

Što mora sadržavati račun i stavka računa

Sadržaj računa propisuje članak 79. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Svaki račun među poduzetnicima mora imati: broj i datum izdavanja; ime i prezime ili naziv, adresu te OIB ili PDV identifikacijski broj isporučitelja i primatelja; količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga; datum isporuke ili završetka usluge ako se razlikuje od datuma računa; jediničnu cijenu bez PDV-a i popuste koji nisu uključeni u cijenu; stopu PDV-a; iznos PDV-a razvrstan po stopi i zbrojni iznos naknade i PDV-a. Za isporuke do 100 eura dopušten je pojednostavljeni račun s manje podataka.

eRačun ponavlja te podatke u strukturiranom obliku i dodaje ono što traži fiskalizacija (čl. 48. st. 1. Zakona o fiskalizaciji): među ostalim datum dospijeća, oznaku isporučenih dobara ili usluga prema Klasifikaciji proizvoda po djelatnostima (KPD), referencu na izvorni račun kod ispravka i broj računa za plaćanje. Praktična posljedica za radne naloge: svaka vrsta rada i svaki artikl u vašem katalogu mora unaprijed imati pridruženu KPD oznaku i poreznu stopu, inače račun nije moguće poslati.

Preslikavanje stavki radnog naloga u stavke računa. Primjer strukture, ne cjenik.
Stavka na radnom naloguStavka na računuŠto mora biti spremno unaprijed
Sati po vrsti rada (redovni, hitni, putovanje)Usluga: količina u satima × cijena sataCjenik po vrsti rada i klijentu, KPD oznaka usluge, stopa PDV-a
Ugrađeni materijal i rezervni dijeloviDobro: količina × jedinična cijenaArtikl u katalogu s KPD oznakom, nabavna i prodajna cijena
Dolazak ili kilometražaUsluga: paušal ili km × cijenaPravilo obračuna (po lokaciji, po zoni, u paušalu)
Rad podizvođačaUsluga: preuzeta iz ulaznog računaVeza ulaznog računa s nalogom, marža
Popust ili ugovorena cijenaPopust na stavku ili na računUgovor s klijentom u matičnim podacima
Broj naloga i potpis klijentaReferenca kupca i prilog (PDF naloga)Jedinstveni broj naloga kroz cijeli tok

Kako iz naloga nastaje eRačun: tok u šest koraka

  1. Zatvaranje naloga: voditelj pregleda sate, materijal, fotografije i potpis klijenta, ispravi što treba i zatvori nalog. Nakon toga nalog se ne mijenja; sve kasnije promjene idu kroz ispravak računa.
  2. Priprema računa: sustav iz stavki naloga složi nacrt računa prema cjeniku klijenta. Ured dodaje popuste, predujmove ili spaja više naloga u jedan račun (npr. mjesečni obračun održavanja).
  3. Provjera obveznih podataka: OIB i adresa primatelja, KPD oznake, stope PDV-a, datum isporuke, dospijeće, IBAN. Ako nešto nedostaje, račun se ne može poslati; bolje da to javi sustav nego informacijski posrednik.
  4. Izdavanje i slanje: račun se zapisuje u strukturirani oblik prema EN 16931 i šalje preko pristupne točke informacijskog posrednika na pristupnu točku primatelja. Primatelj se pronalazi po OIB-u u adresaru (AMS).
  5. Fiskalizacija: podaci iz eRačuna dostavljaju se u Sustav za fiskalizaciju, pri izdavanju ili najkasnije u pet radnih dana. Primatelj isto čini sa svoje strane u pet radnih dana od primitka.
  6. Praćenje i izvještavanje: sustav prati je li primatelj eRačun prihvatio ili odbio i kad je plaćen. Odbijanja i naplate ulaze u mjesečno eIzvještavanje do 20. u mjesecu, a status plaćanja se vraća na nalog, pa dispečer i voditelj vide je li posao naplaćen.

Ključno je da se u koraku 2 ništa ne prepisuje. Ako ured i dalje ručno tipka stavke iz naloga, promijenili ste format računa, ali ne i tok rada, a kazna za grešku je sada veća nego prije.

Integracije: ERP, informacijski posrednik, knjigovodstvo

Tri sustava moraju razgovarati: aplikacija za radne naloge (gdje nastaju stavke), sustav za izdavanje računa i informacijski posrednik (koji račun pretvara u eRačun, šalje ga i fiskalizira) te knjigovodstvo (gdje se račun knjiži i prati naplata). Postoje tri uobičajena rasporeda.

  • Radni nalozi i fakturiranje u istom sustavu (ERP): nalog i račun dijele bazu klijenata, katalog i cjenik; eRačun odlazi preko ugrađene veze s informacijskim posrednikom. Najmanje prepisivanja, jedna istina o klijentu i stavkama. Tako radi rješenje In Rebusa: račun i eRačun nastaju iz naloga u istom sustavu.
  • Aplikacija za naloge izvoza račun u knjigovodstveni program koji šalje eRačun: radi, ali šifarnici (klijenti, artikli, KPD) moraju biti usklađeni na obje strane, a status naplate se rijetko vraća na nalog.
  • Aplikacija za naloge šalje stavke izravno informacijskom posredniku, a knjigovodstvo preuzima izdane račune: pogodno za manja poduzeća s vanjskim knjigovođom; treba paziti na numeraciju računa i storno.

Pri odabiru posrednika i integracije provjerite: podržava li posrednik slanje priloga (PDF naloga s potpisom je koristan klijentu), vraća li statuse (zaprimljeno, prihvaćeno, odbijeno, plaćeno) natrag u vaš sustav, kako se rješava storno i ispravak, te gdje se vodi adresar primatelja. Porezna uprava objavljuje popis informacijskih posrednika koji su prošli testiranje sukladnosti.

Česte greške i kako ih izbjeći

  • Katalog bez KPD oznaka: račun ne prolazi provjeru, a ured oznake traži u zadnji čas. Rješenje: KPD i stopu PDV-a pridružiti svakoj vrsti rada i artiklu prije 1. siječnja, ne po prvom računu.
  • Opis stavke „razni radovi”: klijentov sustav ili knjigovođa ne zna što je isporučeno i eRačun odbije. Rješenje: opis stavke nastaje iz vrste rada na nalogu, s brojem naloga i datumom.
  • Krivi ili zastarjeli OIB i adresa primatelja: eRačun ne nalazi pristupnu točku ili ide pogrešnoj tvrtki. Rješenje: matični podaci klijenta na jednom mjestu, provjera OIB-a pri unosu.
  • Račun izdan prije nego što je nalog zatvoren: naknadno dodani sati ili materijal završavaju u ispravku računa ili se nikad ne naplate. Rješenje: račun se može izdati samo iz zatvorenog naloga.
  • Datum isporuke jednak datumu računa iako je posao izveden ranije: pogrešno razdoblje PDV-a. Rješenje: datum isporuke dolazi s naloga (datum izvedbe ili zadnji dan razdoblja).
  • Fiskalizacija i eIzvještavanje prepušteni sjećanju: rok od pet radnih dana i 20. u mjesecu lako prođu. Rješenje: automatika u sustavu ili kod posrednika, s izvještajem o neuspjelim slanjima.
  • PDF računa i dalje ide klijentu e-poštom „za svaki slučaj” kao da je račun: stvara zbrku o tome koji je dokument pravi. PDF može ići kao prilog eRačuna ili kao kopija, ali eRačun je račun.

Želite da radni nalozi budu povezani s fakturama, a podaci za račun spremni na nalogu? Zatražite ponudu; javlja vam se konzultant In Rebusa.

Zatraži ponudu

Česta pitanja

01Moram li od 1. 1. 2026. izdavati eRačune ako nisam u sustavu PDV-a?

Prema Zakonu o fiskalizaciji, obveznici poreza na dohodak i dobit izvan sustava PDV-a od 1. siječnja 2026. moraju eRačune primati, a izdavati ih počinju 1. siječnja 2027. Za njih Porezna uprava nudi besplatnu aplikaciju MIKROeRAČUN. Provjerite vlastitu situaciju s knjigovođom.

02Je li PDF račun poslan e-poštom eRačun?

Nije. eRačun je račun u strukturiranom obliku prema normi EN 16931 koji se razmjenjuje preko pristupnih točaka i fiskalizira. PDF može putovati kao prilog ili kopija, ali račun je strukturirani dokument.

03Što je informacijski posrednik i trebam li ga?

Informacijski posrednik je osoba s OIB-om koja uslužno izdaje, zaprima i fiskalizira eRačune za druge (čl. 2. t. 14. Zakona o fiskalizaciji). Alternativa je vlastita pristupna točka, što za većinu malih i srednjih poduzeća nije isplativo, ili MIKROeRAČUN za one izvan sustava PDV-a.

04U kojem roku se eRačun fiskalizira?

Izdavatelj ga fiskalizira pri izdavanju, a najkasnije pet radnih dana nakon izdavanja; primatelj najkasnije pet radnih dana od primitka (čl. 48. st. 3. i 4.). Uz to izdavatelj do 20. u mjesecu izvještava o naplaćenim, a primatelj o odbijenim eRačunima za prethodni mjesec.

05Što na radnom nalogu mora biti spremno da račun prođe?

Klijent s točnim OIB-om i adresom, stavke rada i materijala s količinama, cijenama, KPD oznakama i stopom PDV-a, datum izvedbe te broj naloga kao referenca. Ako je to u nalogu, račun i eRačun nastaju bez prepisivanja.

Izvori

  1. Zakon o fiskalizaciji, Narodne novine 89/2025 (13. 6. 2025.), službeni tekst
  2. Zakon o fiskalizaciji, pročišćeni tekst, zakon.hr
  3. Porezna uprava: Vodič kroz Fiskalizaciju 2.0
  4. Porezna uprava: Fiskalizacija 2.0, opće informacije
  5. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, čl. 79. (sadržaj računa), pročišćeni tekst, zakon.hr

Srodni članci

Svi članci

Članci su radna verzija (listopad 2026.); pravne i porezne tvrdnje provjerite u navedenim izvorima.